Pages Menu
Categories Menu

Posted on Nov 29, 2013 in Momčilo Vuković-Birčanin Đen.Dragoljub-Draža Mihailović |

Pismo đenerala Draže g.Fotiću

 

Pismo đenerala Draže g.Fotiću

 

Poštovani i dragi Gospodine Fotiću,

Narod, vojska i ja lično, sa uzbuđenjem smo pratili Vašu odlučnu borbu i zalaganje do krajnjeg požrtvovanja. Ostavljeni od svih i svakoga, imali smo u Vama, i imamo ga i danas, čvrst oslonac i velikoj slobodarskoj Americi, koja jedina u svetu štiti interese malih naroda.

Dobio sam izveštaj od majora Bore Todorovića i pukovnika Žike Kneževića o uspehu Vašeg rada, a naročito u vezi sa izveštajima koje su iz zemlje podneli pukovnik Sajc, kapetan Mansfild i major Bora Todorović. Naš Centralni nacionalni komitet, ceneći Vaše napore i Vaše zalaganje, uveo Vas je u svoj sastav, i Centralni komitet zajedno samnom Vas moli, da i dalje produžite i da nas što više pomognete u teškoj borbi koju vodimo i u kojoj strada ceo jedan narod; strada nezasluženo i samo zato što se bori za pravu slobodu i prava čoveka.

U toku ovog proleća uspeli smo da iz nemačkih šaka spasemo 400 američkih zviatičara, prisilno spuštenih po raznim krajevima Jugoslavije. Do sada su preko 350 repatrirani u Italiju. Imamo ih još i imaćemo ih i ubuduće. Dobili smo i pismeno priznanje od 15. američkog vazduhoplovnog korpusa. Američki pukovnik Mak Dauel, povodom ove naše saradnje, došao je u mesecu avgustu kod mene sa čitavom svojom Misijom i on je imao prilike da se na licu mesta uveri o stvarnom stanju u zemlji.

Na dan 1.novembra o.g. pukovnik Mak Dauel otišao de od mene u Vašington, kao veliki naš prijatelj i on već treba da je u Vašingtonu. Pukovnik Mak Dauel je zajedno samnom prešao Zapadnu Srbiju, sve do Mačve, odakle smo se zajedno prebacili u Semberiju i Bosanskom Posavinom došli do reke Bosne, sve do naspram Doboja. Odatle smo otišli na Dobojski Ozren i sa Ozrena pukovnik Mak Dauel je odleteo za Italiju. Pukovnik Mak Dauel je ima prilike da vidi velike naše vojničke snage, kao i čvrstu povezanost između naroda i vojske.

U Bosni je bio oduševljen našim radom na zbliženju sa Muslimanima i Katolicima. Učestvovao je na zborovima gde su sve ove veroispovesti bile zastupljene, i ja verujem da će njegov referat, pored referata Sadca i Mansfilda, biti još Jedna potvrda stvarnog stanja u zemlji u našu korist. Sa mnom zajedno obilazio je i bolnice naših ranjenika, koji su u najviše slučajeva svoje rane zadobili od Partizana. Tada mi je kazao da bi bio čitav skandal u Americi, kada bi javnost doznala da se ovde ubijaju nacionalisti američkim oružjem, koje je preneto američkim avionima. Smatram da Mak Dauelovo ime treba čuvati, kako ga ne bi onemogućili u radu.

U svoje vreme pokušao sam da uspostavim vezu sa Bugarima. Pisao sam uticajnim ličnostima za koje sam pretpostavljao da će doći na čelo uprave, i u tome se nisam prevario. Bugari, pod sadašnjim prilikama pritisnuti Rusijom, ne smeju sada ništa u tome smislu da preduzmu. Bugarske trupe, međutim, pretvorile su se sada u “oslobodilačku vojsku” Juga Srbije i Južne Srbije.

Pokušali smo da stupimo u vezu sa Rusima, ali nam nisu ništa odgovorili, jer im Tito više konvenira.

Tito, i pored svih pomoći u propagandi i naoružanju, ne može uspostaviti vlast na celoj teritoriji. Mi smo borbu protivu Tita morali produžiti, dok smo borbu sa Rusima izbegli i pokušali da čak u borbi sarađujemo sa njima protivu okupatora.

Čudnovato je zaustavljanje Engleza na grčko – jugoslovenskoj granici. Očekivali smo da će oni ući u Južnu Srbiju.

Kralj nam je zadao strahoviti udarac. Naročito se on odrazio na kolebljive vojničke starešine u izvesnom broju, ali na narod njegov govor ostavio je obratno dejstvo. Narod je počeo da gunđa protivu Kralja i Dinastije, i protesti su padali na sve strane, i to javno.

Smatram da bi trebalo da potražimo što jači naslon na Ameriku, jer Amerika ima velikih ekonomskih interesa na Balkanu, a i mi isto tako imali bi interes da se ekonomski vezujemo za nju.

 

Pošto se Francuska sve više i više ojačava, to bi sa njom trebalo da se stupi u što bliži dodir, jer uzajamne simpatije postoje, i samo ih treba obnoviti i oživeti, pa da nam se i ona nađe sada u ponoći.

Sa Poljacima smo vezani zajedničkom nesretnom sudbinom; i sa njihove strane postoji već težnja da nam se što više približe. I mi treba sa te strane da pokažemo za njih najveće simpatije. Koliko god možete, pokušajte da nam ove veze ostvarite, a u isto vreme i pomoć sa njihove strane. Pokušajte koliko god možete da ih angažujete za našu stvar.

Bilo bi vrlo važno ako bi u Americi mogli da učinite zajam za račun države, kako za pomoć nama u zemlji, tako i za Vašu akciju u Americi, kao i za akciju dela Centralnog komiteta pod vođotvom dr Živka Topalovića u Italiji.

Trebalo bi po svaku cenu sprečiti da Amerika daje pomoć Jugoslaviji preko Komunista, već u koliko bi ta pomoć došla, da ide samo preko Američke misije, i da se deli narodu preko specijalnih odbora, koji nebi bili komunistički.To naravno važi za one pokrajine u kojima Komunisti drže vlast, a za pokrajine u kojima mi držimo vlast, mi ćemo se starati da ova pomoć bude deljena preko nezavisnih odbora i preko poštenih ljudi.

Molim Vas da produžite i dalje kao i do sada sa Vašom pomoći u pogledu šiljanja memoranduma, apela, pisama itd.

Sada je aktuelno dali će savezničke trupe ulaziti u Jugoslaviju, jer narod traži neki oslonac, pošto ne želi da se naslanja na Ruse. Međutim, ako narod iz očajanja bude na to primoran, onda će Saveznici za uvek izgubiti uticaj u ovom prostoru.

 

I pored sve sile i propagande, Tito ne može uspeti da uguši pravo osećanje u narodu i građanski rat će se produžiti ne po želji našeg vođstva, već po potrebi koju sam narod oseća, da bi se zaštito od ustaško—komunističke stege.

Rusi pak vode realnu politiku i, ako uvide stvarno stanje u zemlji, mogli bi pružiti traženi oslonac u narodu i tako bi moglo doći do obrta u situaciji, koji nebi bio u skladu sa interesima ni naroda ni naših pravih saveznika.

Pokušajte, ako imate mogućnosti, da ponovo utičete na Kralja, da se založi za nacionalnu stvar u interesu Krune i Naroda.Tito se Kralju polako već odužuje za usluge koje mu je učinio, jer preko radio Londona buči kako je državni novac trošen za pomoć Draži Mihailoviću, izdržavanje raznih Vlada i izdržavanje Kralja i Kraljevske porodice.

U prilogu pisma šaljem Vam situaciju u zemlji, da bi ste se upoznali sa stvarnim stanjem.

Budite uvereni dragi g.Fotiću, da je Vaše ime u vezi sa Vašim radom preneto kroz sve redove naroda i vojske. Svi moji saradnici i članovi Centralnog nacionalnog komiteta šalju Vam najsrdačnije pozdrave.

Ja Vas molim da od mene primite uverenje o mom dubokom poštovanju i bratskim osećanjima.

Vaš Drag. M. Mihailović/s.r./

 

Odlomci iz knjige M.Vuković-Birčanin

General Dragoljub-Draža Mihailović